Suradnjom poslovne i znanstvene zajednice mogući su veći pomaci u poslovnoj primjeni Umjetne inteligencije

Ima li područje Umjetne Inteligencije (Artificial Intelligence – AI) poslovnu budućnost u Hrvatskoj? Sudeći po interesu koji je izazvala dvodnevna konferencija AI2Future, zanimanja poslovne i akademske zajednice na manjka. Puna dvorana Kraša s više od 250 sudionika gdje su se 5. i 6. 10. 2017. izmjenjivale prezentacije stručnjaka iz Europe i Hrvatske, a koje su prema komentarima sudionike bile pun pogodak, pokazuje značajan interes za znanjem iz AI područja.

Sadržajno bilo je tu zaista svega, od primjene AI-a, za razvoj konverzacijskih agenata i kako ih primijeniti kao zamjenu za ljudske agente u prodaji do priče o tome hoće li uskoro odvjetnike zamijeniti inteligentne mašine. Prvo predavanje na konferenciji, upravu na tu temu chat botova, održao je Bernardo Magnini (FBK, Italija) koji je istaknuo da oni postižu obećavajuće rezultate za primjene kao što su automatizirani help deskovi, osobni pomoćnici te slični poslovni procesi gdje tvrtke pokazuju veliki interes za implementaciju. Posebno se to odnosi na telekome čiji predstavnici (sva tri najveća operatera su sudjelovala na konferenciji) su s velikom pažnjom pratili ovo predavanje i bili vrlo aktivni u proslavljanju pitanja. Predavanje iza njega ponudilo je uvid u primjenu umjetne inteligenciju u tražilicama unutar web-siteova (primjerice za Amazon kako bi se što bolje personalizirala ponuda). Na tome području radi 904LABS iz Nizozemske, a jedan od osnivača, Manos Tsagkias bio je jedan od glavnih predavača na konferenciji te je predstavio razvoj tog područja u spomenutom predavanju.

‘Tko od vas misli da je Microsoft AI kompanija?’ bilo je pitanje koje je prisutnima postavio Mark Torr, koji u tom tehnološkom divu pokriva između ostaloga to područje. S obzirom da je Microsoft kompanija koja je ponajprije globalno poznata po korisničkim proizvodima, značajno investiranje u napredne servise, među kojima AI zauzima važno mjesto posljednjih nekoliko godine sve više postaje prepoznatljivost u javnosti. Bilo je zanimljivo čuti da je Microsoft zauzeo prvo mjesto kada pričamo o najboljem algoritmu za prepoznavanje govora. Sve navedeno je razlog zašto je Microsoft bio glavni partner konferencije.

S obzirom na to koliko tehnološka poslovna zajednica i politički lideri ističu kako će ovo područje promijeniti svijet i ljudsko društvo u nadolazećem razdoblju nije čudo da se više predavanja osvrnulo na sociološki aspekt razvoja AI područja te ‘uprlo prstom’ u neka etična pitanja. Publika je s posebnom pažnjom slušala vrlo intrigantnu prezentaciju Dr. Thorstena Gresslinga iz Njemačke o tome kako AI (iako skriveno) utječe na političke procese te kako može biti katalizator novih društvenih sistema. Iako je naveo puno mana i moguće zloupotrebe AI-a (birajte ‘zlog manipulatora’ između Amerike, Kine, Rusije, Facebooka, Googla…) istaknuo je i moguće dobrobiti. Kao jednu od primjena ukazao je na „likvidnu demokraciju“ – demokraciju koja u sebi kombinira klasičnu predstavničku demokraciju kakvu imamo danas i gdje odabrani (manje ili više…) predstavnici odlučuju za nas i direktne demokracije gdje o nekim pitanjima odlučujemo neposredno jer tako želimo. (Dodatne informacije o predavanjima možete pronaći u vrlo dobrom tekstu novinara Drage Galića u BUG-u)

No gdje je Umjetna Inteligencija kad pričamo o poslovnoj primjeni u Hrvatskoj? Iako je trenutno možete pronaći samo u sitnim tragovima, primjeri uporabe i ispitivanja mogućnosti su sve prisutniji. vHearth projekt kojeg je predstavio Davor Runje iz DRAP-a (op.a. suorganizator konferencije), Microblinkova primjena AI-ja u njihovoj najpoznatijoj aplikaciji Photomath (ispričao Jurica Cerovec) i Computer Vision modeli s kojima radi Styriin tim na čelu s Markom Velićem pokazuju da se nešto ipak valja iza brda. Naravno velike korporacije jedva čekaju da naprave projekt koji će biti hvale vrijedan. HT i Atlantic grupa su napravili prve pomake prema primjeni AI u određenim segmentima poslovanja. O tome su pričali njihov predstavnici na panelu o primjeni AI tehnologije u Hrvatskoj, a koji je vodio Ivan Maglić iz Calisto/Gartnera Adriatica. Dobro pripremljen uz podatke koje su se oslikavali na prezentacijskom platnu, na pitanja su odgovarali Jan Šnajder s FER-a, Maja Vekić Vedrina iz Atlantic Grupe, Luka Baranović iz HT-a i Tomislav Tipurić iz Microsofta Hrvatska. (Detaljni opis panela možete pronaći u tekstu Jasmine Kolić iz Netokracije).

Glavna poruka konferencije bila bi da bez suradnje sa znanstvenom zajednicom, teško se mogu ostvariti veći pomaci. Žele li tvrtke pronaći odličnog partnera za razvoju AI-ja u procesima morat će zaviriti na hrvatske tehničke fakultete. Čuli smo odlične primjere sa zagrebačkog FER-a (prof. Jan Šnajder o dubinskoj analizi društvenih medija telekoma i prof. Siniša Šegvić o primjeni Deep Learninga za autonomna vozila), Fakulteta strojarstva i brodogradnje (prof. Bojan Jerbić o robotici u Industriji 4.0) te od ekipa s varaždinskog FOI-a (prof. Markus Schatten i ekipa i FOI AI Laba) koja je prikazala primjenu modela multi-agenata u raznim poslovnim područjima.

Bilo je tu još naravno još odličnih predavanja (http://ai2future.com/schedule/) i zato nam na kraju ostaje da ovu pozitivnu energiju koja je bila dio oba dana konferencije zadržimo i nadogradimo novim projektima i suradnjom. Do iduće godine i nove konferencije, AI zajednicu u Hrvatskoj čekaju zanimljivi Meetupi i ostale aktivnosti. Kako bi uvijek ostali u toku pratite AI Meetup kanal te Facebook stranicu.