Umjetna inteligencija izaziva globalni interes kao malo koje tehnološko područje. Bilo da se radi o poslovnoj zajednici, političkim silama ili običnim ljudima svi žele razumjeti kao će ovo područje promijeniti svijet i njihove živote u nadolazećem razdoblju. No kako se razvoj uglavnom događa tamo gdje postoji poslovni interes i resursi razgovarali smo o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u Hrvatskoj s Davorom Runjom, direktorom DRAP agencije i suorganizatorom prve konferencije o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, AI2Future, koja se održala u 5. i 6. 10.2017 u Zagrebu.
Što je umjetna inteligencija?
Tehnološki gledano, napredak algoritama koje zovemo umjetna inteligencija je kombinacija jeftine procesorske snage i ogromnih količina podataka koje smo generirali, ali i napretka u samih tehnikama strojnog učenja kao što je to duboko učenje. Ovi algoritmi omogućavaju nam izraditi samovozeće automobile, automatski prevoditi s jednog jezika na drugi ili dijagnosticirati bolesti, često bolje i znatno jeftinije od ljudskih stručnjaka iz tog područja.
Upravo raznolikost primjene ovih tehnika najbolje ilustrira poslovni značaj ove tehnologije. Jedan od najvećih stručnjaka umjetne inteligencije Andrew Ng usporedio je njezin transformativni značaj s elektrifikacijom, tako da se osim tehnoloških, postavljaju i brojna etička i sociološka pitanja: od opasnosti od strojeva koji su inteligentniji od nas, do budućnosti radnih mjesta u svijetu u kojoj većina čovječanstva ne može biti konkurentna strojevima.
Kad već pričamo o digitalnoj transformaciji, hoće li ljudi postati suvišni dok će strojevi preuzeti sve poslove?
Mislim da će doći do velike transformacije gotovo svih poslova, a neki od njih će i nestati po putu. Na primjer, profesionalni vozači su najočiti primjer zanimanja koje će nestati pojavom samovozećih automobila. S druge strane, većina zanimanja će se transformirati upotrebom pametnih asistenata koji će povećavati naše sposobnosti, ali i osloboditi nas dosadnih repetitivnih poslova. Dobar primjer za to je medicinski startup vHeart u kojem osobno sudjelujem i koji ću prezentirati na nadolazećoj AI2Future konferenciji, a koji se bavi primjenom dubokog učenja u dijagnostici čitanjem EKG zapisa portabilnih uređaja kojim srčani pacijenti sami mogu snimiti rad svojeg srca u bilo kojem trenutku. Ideja u ovom slučaju je skratiti vrijeme potrebno za reakciju u slučaju srčanog udara ili nekog drugog incidenta, ali i rasteretiti kardiologe od ovog dijela njihovog posla. Ovakvi sustavi ne žele zamijeniti ljudskog stručnjaka kao što su to kardiolozi, već im pomažu da u svom poslu naprave više i kvalitetnije.
Koliko smo blizu primjeni ove tehnologije u Hrvatskoj?
Zajednica ljudi koja se bavim ovim područjem je toliko narasla da se ove godine tražilo mjesto više na raznim meetupovima koje smo organizirali. To je i bio jedan od razloga koji nas je potaknuo da organiziramo konferenciju AI2Future i okupimo sve koji se ovim područjem bave u Hrvatskoj, a po mojoj slobodnoj procjeni radi se o nekoliko stotina ljudi, s vrlo velikom stopom rasta. S jedne strane ne izgleda toliko puno, pogotovo ako to usporedimo s recimo web ili mobilnim programiranjem, ali treba uzeti u obzir da stručnjaka iz ovog područja nedostaje u cijelom svijetu i to je glavni ograničavajući faktor primjene ove tehnologije. Stručnjaci za strojno učenje i umjetnu inteligenciju su trenutno najtraženiji i najplaćeniji stručnjaci u Silicijskoj dolini, ali ih i dalje nema dovoljno da zadovolje ambicije i planove čak i najvećih tvrtki kao što su to primjerice Google i Facebook. Nadamo se da će ova konferencija potaknuti stručnjake iz prirodnoslovnih i tehničkih područja da se educiraju, jer je potencijal primjene u svim industrijama izuzetno velik.
(Davor Runje u akciji na unConference dijelu konferencije)
Tko sve dolazi i o čemu će se pričati na AI2Future konferenciji?
Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj. Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz računalne lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chat botova. Manos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Mark Torr iz Microsofta govorit će nam o budućnosti masovne upotrebe AI tehnogija u svim sferama poslovanja. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.
Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan Šnajder i Ivana Podnar Žarko s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten, Igor Tomičić, Bogdan Okreša Đurić s FOI-a i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji predstavit će nam stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, VIPNeta, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Ja ću demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko Velić. Sandro Skansi iz VIPNeta govorit će o primjeni dubokog učenja u procesuiranju tekstualnih podataka, a Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta.
Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na siguronosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području.
